Vodice
Vodice su grad sjeverno od Šibenika i južno od Murtera. Jedne su od subregionalnih centara Šibensko-kninske županije. U novije vrijeme poznate su kao turističko središte, a poznate su i po održavanju CMC festivala u lipnju.
Grad Vodice ima desetak tisuća stanovnika i jedno su od najpopularnijih hrvatskih ljetovališta. Turizam ovdje ima dugu tradiciju, staru pedesetak godina, a za to su se vrijeme Vodice uspjele izboriti za titulu najposjećenijeg srednjejadranskog odredišta.
Otok Prvić
Prvić je otok u šibenskom otočju, u blizini Vodica. Najviši vrh na otoku je Vitković (79 m). Na otoku postoje dva tipična dalmatinska ribarska naselja: Prvić Luka i Šepurine, a međusobno su povezani jedan kilometar dugom cestom. Šepurine se nalaze na zapadnom dijelu otoka, a Prvić Luka smještena je na jugoistočnom dijelu otoka. Otok Prvić je prirodni nastavak otoka Zlarina, što dokazuju brojni podmorski plićaci i greben Raženik i otočić Lupac. Otok leži 1 n/m jugoistočno od grada Vodica. Zanimljivo je što taj otok nije građen od vapnenca kao ostali otoci, već od krednih dolomita. Živopisne uvale i uvalice privlače kupače koji traže u ljepoti prirode usamljenost i mir.
Šibenik
Šibenik je nastao kao starohrvatska utvrda, a prvi put se spominje sredinom 11. stoljeća u ispravi kralja Petra Krešimira IV., zbog čega ga mnogi i danas zovu ‘Krešimirov grad’.
Šibenik je glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Otok Zlarin
Zlarin je je mali otok dalmatinske obale Hrvatske u blizini grada Šibenika. Administrativno je dio šibensko-kninske županije. U zimskim vremenima otok ima populaciju od 276 ljudi, ali od ožujka do listopada stanovništva raste znatno, do više od 2 000 ljudi. Zlarin ima velike emigracije stanovništva u svojoj prošlosti.
Zlarinova najviša točka je Klepac na 169 metara nadmorske visine. Tijekom sunčanih dana, od ove točke možete vidjeti planinu Velebit i vulkanski otok Jabuka u Jadranskom moru. Zlarin ima velik broj šuma čempresa i borova, i drugih prirodnih biljaka kao što su ružmarin, smokva, maslina, itd. Unutarnji dijelovi otoka su nenaseljeni i prekriveni gustom šumom. Zlarin je jedan od rijetkih otoka na Jadranu koji ne dozvoljavaju pristup automobila.
Skradin
Skradin je grad u Hrvatskoj, smješten na rijeci Krki 18 km sjeverno od Šibenika. Administrativno pripada Šibensko-kninskoj županiji.
Tipični romantični mediteranski grad; sa uskim popločenim ulicama i malim prolazima.
Stube vode do stare utvrde na vrhu brežuljka gdje je vidikovac Skradin.
Stari dio grada je najzanimljiviji dio Skradina i dobro je skriven.
NP Krka
Krka je sedmi nacionalni park u Hrvatskoj poznat po velikom broju jezera i slapova. Dobio je ime po rijeci Krki koja je dio parka. Nacionalni park je lociran u središnjoj Dalmaciji nizvodno od Miljevaca, a samo par kilometara sjeveroistočno od grada Šibenika. Obuhvaća područje uz rijeku Krku koja izvire u podnožju planine Dinare kod Knina, teče kroz kanjon dug 75 km, protječe kroz Prokljansko jezero, te utječe u Šibenski zaljev. Prostire na 109 kvadratnih kilometara, od kojih 25,6 kvadratnih kilometara čini vodena površina. Rijeka Krka danas ima 7 sedrenih slapova i njezine ljepote predstavljaju prirodni krški fenomen, koji se preporučuje posjetiti u proljeće i ljeti jer je tada u punom sjaju, a možete se i osvježiti u čistoj vodi.
Krka je postao nacionalni park 24. siječnja 1985. godine i sedmi je po redu nacionalni park u Hrvatskoj. Poznat je po velikom broju jezera i slapova.
Hidroelektrana Jaruga ispod slapa Skradinskog buka je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je 28. kolovoza 1895., samo tri dana nakon prve svjetske hidroelektrane na slapovima Niagare.
NP Kornati
Kornati ili Kornatsko otočje su otočje koje se nalazi u srednjoj Dalmaciji, zapadno od Šibenika i južno od Zadra, unutar Šibensko-kninske županije. Otočje se sastoji od oko 150 otočića prostre se na površini od 320 km2.
Otočje je 1980. godine proglašeno nacionalnim parkom. Ukupna površina parka je oko 220 km2, a sastoji se od 89 otoka, otočića i hridi. Od površine parka, samo oko 1/4 je kopno, dok je preostali dio morski ekosustav.
Kornat, s površinom od 32,44 km2, najveći je otok u ovom otočju i zauzima dvije trećine Nacionalnog parka. Otok je dug 25,2 km, a širok je do 2,5 km.
Otočje nema stalnih naselja.
Kornati su najgušća otočna skupina na cijelom Sredozemlju, smještena u srednjem dijelu hrvatskog Jadrana. Arhipelag je podijeljeno u dvije skupine: Donje Kornate i Gornje Kornate. Od 152 kornatska otoka, 89 ih je zbog izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i bogate morske flore i faune proglašeno 1980.g. nacionalnim parkom.
NP Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava. Kompleks Plitvičkih jezera proglašen je nacionalnim parkom 8. travnja 1949. godine. To je najveći, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park. Predstavlja šumovit planinski kraj u kojem se nalazi 16 jezera različite veličine, ispunjenima kristalnom modro zelenom vodom. Jezera dobivaju vodu od brojnih rječica i potoka, a međusobno su spojena kaskadama i slapovima. Sedrene barijere, koje su nastale u razdoblju od desetak tisuća godina, jedna su od temeljnih osobitosti Parka. Poseban zemljopisni položaj i specifične klimatske značajke pridonijeli su nastanku mnogih prirodnih fenomena i bogatoj biološkoj raznolikosti. Sedreni sedimenti oblikovani su od pleistocena do danas u vrtačama i depresijama između okolnih planina. Gornja jezera na jugu pretežno se sastoje od dolomita, a Donja jezera na sjeveru od vapnenačkih stijena.
Prostrani šumski kompleksi, iznimne prirodne ljepote jezera i slapova, bogatstvo flore i faune, planinski zrak, kontrasti jesenjih boja, šumske staze i drveni mostići i još mnogo toga dio su neponovljive cjeline koju je i UNESCO proglasio svjetskom prirodnom baštinom, 1979. godine, među prvima u svijetu. Park je podjeljen na užu i širu zonu prema stupnju zaštite. Nalazi se na području dvije županije, 91% parka je u Ličko-senjskoj županiji, a 9% u Karlovačkoj županiji.
Prvi ozbiljni počeci turizma na Plitvičkim jezerima potječu 1861. godine. Godine 2011. bilo je više od milijun posjetitelja po prvi puta u povijesti ovog nacionalnog parka.
